Kako biste pokrenuli razvoj seoskog domaćinstva, neophodno je formirati jasne ciljeve i smernice za postizanje uspešnog poslovanja. Za uspeh je neophodan detaljan i razrađen plan aktivnosti, materijalni troškovi i ogromna motivacija bez kojih ideje nikada nisu krajnje realizovane. Opredelite se za vrednovanje postignutih ideja, čime se identifikuju ciljane grupe zainteresovanih strana, naročito za vodeću ideju seoskog turizma.
Ukoliko je razvojni biznisi prodajnog karaktera, opredelite se za ciljanu grupu potrošača i realnu nabavku proizvoda. Selo nudi razvoj prirodnih vrednosti, proizvodnju zdrave hrane, razvoj stočarstva i poljoprivrede. Svaka od navedenih grana ima svoju ciljanu grupu i mesto na prodajnom tržištu.
Rasadnik cveća kao značajan biznis razvoja seoskog domaćinstva
Lokacija seoskog domaćinstva nalazi se u okruženju zdrave životne sredine, koja svojim izvornim lokalitetom podržava negovanje cveća u rasadniku. Rasadnik cveća zahteva puno ljubavi i klasifikaciju najlepših cvetnih vrsta. U sklopu rasadnika mogu se naći najrazličitije biljne forme cvetnica, prilagodljivih staništa i uslova gajenja.
U sklopu seoskog domaćinstva, zanimljiva je sadnja mirisnih odnosno eteričnih biljnih vrsta koje u jedinstvenoj formi služe kao lekovito bilje. Uslovi životne zajednice doprinose razvoju rasadnika sa tipom voćnih drvenastih vrsta, poput trešnje ili jabuka.
Zdrava životna sredina i čist vazduh seoskih lokaliteta, dozvoljavaju razvoj rasadnika kleke, smreke, endemičnih četinara i drugih zimzelenih vrsta. Gajenje pomenutih četinarskih vrsta ima sinergiju sa nadmorskom visinom i tipom zemljišta. Kisela zemljišta sa dobrom drenažom, pogoduju sadnji i uzgoju četinarskih vrsta.
Ukoliko je biznis planom obuhvaćena seoska sredina za sadnju kombinovanih biljnih vrsta, celokupna zemljišna površina mora biti adekvatno ograđena u skladu sa prirodnom sredinom područja. Predlaže se sadnja biljne zaštitne ograde, koja će vremenom uticati na smanjeni proboj štetnih vrsta, stvarajući zaštitnu tampon zonu. Lokalitet rasadnika uvek mora biti pristupača, odnosno obezbeđen urednom infrastrukturom, vodom i zaštitnom barijerom u slučaju neželjenih vremenskih nepogoda.
Kreirajte biznis plan za razvoj seoskog turizma
Jasna ideja o pokretanju biznisa na seoskom domaćinstvu mora imati detaljan i razrađen biznis plan. Ukoliko je pokretanje seoskog domaćinstva usmereno na razvoj turističkih sadržaja, biznis planom se prikazuje osnovno stanje domaćinstva, uslovi života i dostupna finansijska sredstva.
Jasnim biznis planom prikazane su sve namere odnosno radnje čijim delovanjem seosko domaćinstvo može ugostiti turiste. Većina seoskih domaćinstava kreira ponudu noćenja uz postojeće kapacitete smeštaja i pripremu domaćih specijaliteta. Ukoliko se seoski turizam vremenom isplati, domaćinima se savetuje apliciranje na konkursima za podsticajni razvoj seoskog turizma.
Sve što je u sastavu seoskog domaćinstva zanimljivo i spremno za dalje usavršavanje, može se iskoristiti za narednu biznis ideju. Svaka zamisao pored prirodne poseduje i finansijsku vrednost. Domaćinstva poseduju zemljište za uzgoj i sadnju voćnih ili cvetnih drvenastih vrsta.
Iskoristite plodno zemljište seoskog domaćinstva za proizvodnju hrane
Ukoliko je pokrenut biznis seoskog turizma a domaćinstvo registrovano kao poljoprivredno gazdinstvo, naredna stavka je proizvodnja zdrave organske hrane. Organska hrana je proizvod nastao na zemljištu koje nije tretirano bilo kakvim štetnim materijama, pri čemu uslovi sredine određuju uspešnu plodnost.
Većina seoskih domaćinstava opstaje zahvaljujući uspešnom biznisu proizvodnje zdrave hrane. Od povrtnih kultura najčešće se uzgaja krompir, luk, šargarepa, cvekla i paškanat. Od žitarica pšenica je vodeća kultura za proizvodnju hleba i brašna. Heljda je vezana za nešto više nadmorske visine, naročito iznad 600m.
Voćne vrste su široko rasprostranjene i njihov uzgoj je vezan za proizvodnju voćnih sokova, kompota džemova i rakija. Ukoliko domaćinstvo poseduje dovoljno voćnjaka za sadnju sorta šljive, usmerite pažnju na destilerije šljivovice. Plodno zemljište Vojvodine sa salašima, pogoduje uzgoju grožđa, ipak najlepši lokaliteti za enologiju upravo su obodi Panonske nizije na kojima se nalaze najlepša seoska domaćinstva.
Usled ubrzanog razvoja gradskog jezgra i drugačije namene izvornih zemljišta, nestaju mogućnosti proizvodnje zdrave organske hrane. Prostornim planom seoskih područja, neophodno je dodatno zaštititi zemljišta, kao najvažnija staništa biljnih kultura.